Europska komisija odobrila isplatu 700 milijuna eura za NPOO
Hrvatska će primiti isplatu druge tranše u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) od Europske komisije (EK) vrijednu 700 milijuna eura, a sredstva stižu u slijedećih nekoliko dana. Ukupno će do kraja ove godine Hrvatska primiti više od 2,2 milijarde eura, što je 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) je vlada usvojila krajem travnja prošle godine, a Komisija odobrila u srpnju. U rujnu 2021. Hrvatska je dobila 818 milijuna eura predujma putem NPOO-a, a u lipnju 2022. je isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura. NPOO se financira bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,51 milijarde eura. Plaćanja u okviru RRF-a (Recovery and Resilience Facility, na kojem se temelji NPOO) ovise o uspješnosti u provođenju ulaganja i reformi navedenih u NPOO-u.
25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti kao temelj za drugi zahtjev
Temelj za drugi zahtjev za plaćanjem bazirao se na 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, na osnovu kojih su provedene reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, javne uprave, pravosuđa, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, vještina, energetike i energetske učinkovitosti, upravljanja vodama i povezivosti.
Hrvatska je poduzela korake za poboljšanje poslovnog okruženja kroz donošenje akcijskog plana koji sadrži 33 mjere za smanjenje poreza i drugih nameta te 17 mjera za smanjenje naknada za polaganje stručnih ispita. Također je uspostavljena digitalna platforma koja se koristi za sedam najčešćih poslovnih naknada. Osim toga, uvedeni su financijski instrumenti koji olakšavaju pristup financiranju za tvrtke koje ulažu u zelene i digitalne tehnologije te za one koje su tek u razvojnoj fazi. U zakonodavni okvir unesene su izmjene kojima se potiče dobrovoljno spajanje jedinica lokalne uprave s ciljem poboljšanja učinkovitosti i transparentnosti pružanja javnih usluga građanima bez obzira na njihovo boravište.
U nastojanju za prelazak na obnovljive izvore energije, donesena je Strategija za vodik koja osigurava okvir za proizvodnju i uporabu vodika. Naglasak je na obnovljivom i zelenom vodiku kao zamjeni za fosilna goriva te na povećanju stabilnosti elektroenergetskog sustava temeljenog na obnovljivim izvorima energije. Cilj je energetska samodostatnost, prelazak na čistu energiju i održiva mobilnost.
Donesen je i Program energetske obnove zgrada javnog sektora čiji je cilj smanjiti potrošnju energije u tim zgradama i povećati njihovu sigurnost, uključujući i u slučaju potresa. Dio sredstava je dodijeljen za poboljšanje vodnih usluga u ruralnim područjima, a osigurana su i bespovratna sredstva i financijski instrumenti za potporu tvrtkama i industrijama u prilagodbi njihovih poslovnih i industrijskih procesa zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Tijekom tranzicije prema digitalnom društvu, u poslovnom, poljoprivrednom i pravosudnom sektoru provedeno je niz mjera. Pokrenuta je nova digitalna platforma za internetsko plaćanje naknada za poslovanje, što doprinosi smanjenju administrativnog opterećenja za tvrtke. Kulturne i kreativne industrije imat će koristi od ažuriranih pravila o autorskim pravima koja olakšavaju licenciranje kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja na internetu. Također, pravni i administrativni uvjeti za planiranje, licenciranje i izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža pojednostavljeni su i prilagođeni kako bi se ubrzala pokrivenost internetom (mrežom visokog kapaciteta) i 5G.
45 ključnih etapa i ciljeva povezanih s trećom tranšom
Izvođenje 45 ključnih faza i ciljanih vrijednosti povezanih s trećim zahtjevom za plaćanje također se nalazi na dobrom putu.
Među prioritetnim mjerama za kraj 2022. godine posebno je važno donošenje Strategije za evaluaciju gospodarskih učinaka propisa na sektor malih i srednjih poduzeća te provedba mjera iz akcijskih planova za smanjenje administrativnog opterećenja na gospodarstvo, kao i izmjena okvira za javnu nabavu s ciljem obaveznog korištenja e-žalbi. Potrebne su i izmjene radnog zakonodavstva, Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te sustava socijalne skrbi. Ključno je i smanjenje udjela komunalnog otpada koji se odlaže. Posebno je važan i novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te unapređenje sustava istraživanja i inovacija za veću usmjerenost obrazovnog i javnog istraživačkog sustava na uspješnost.
